Menopauza: 6 prirodnih načina za ublažavanje tegoba - Moj ciklus
search

Menopauza: 6 prirodnih načina za ublažavanje tegoba

By | Leave a Comment
Ono što u svakodnevnom govoru zovemo „ženski klimaks“ predstavlja period između 40. i 60. godine života kada prestaje reproduktivna sposobnost kod žena. To je prirodan, fiziološki proces starenja u kome dolazi do gubitka menstruacije i funkcije jajnika, kao i prestanka lučenja glavnih ženskih hormona, estrogena i progesterona.




Prepoznajte prve znake menopauze


U proseku, menopauza nastupa između 48. i 52. godine života. Da li će se pojaviti ranije ili kasnije zavisi od genetskih faktora, životnog stila, pa i navika koje utiču na zdravlje žene. Pre nego što žena uđe u menopauzu, nastupa period od nekoliko godina (najčešće 6 do 8) u kome mesečni ciklus postaje neredovan, a proizvodnja polnih hormona se postepeno smanjuje.

Ovaj period se naziva premenopauza. Žene tada počinju da primećuju prve simptome smanjenog lučenja polnih hormona i propadanja funkcije jajnika. Vremenom, ovi simptomi postaju sve izraženiji:

  • neredovni ciklusi
  • promene u metabolizmu (dobijanje na težini zbog usporavanja metabolizma izazvanog smanjenim nivoima hormona)
  • promene na koži (koža gubi elastičnost i sjaj, postaje suva i sklona pojavi pigmentacija i mrlja)
  • valunzi (napadi vrućine) i noćno preznojavanje
  • loš kvalitet sna, pojačan umor i češće glavobolje
  • promene raspoloženja (nervoza, uznemirenost, razdražljivost, depresivnost)
  • smanjeni libido (javlja se zbog smanjene proizvodnje hormona koja utiče na stanjivanje zidova materice i suvoću vagine)
  • kosa se proređuje, postaje suvlja, gubi na sjaju i počinje ubrzano da opada

Jačina i trajanje simptoma su najčešće individualni i mogu da variraju, a u težim slučajevima i da značajno utiču na kvalitet života.. Čak 50% žena ih teško podnosi, dok samo 15% procenata ne iskusi nikakve simptome.

Osteoporoza i bolesti srca – najveće pretnje zdravlju žena u menopauzi


Smatra se da menopauza zvanično nastupa kada od poslednje menstruacije prođe 12 meseci. Međutim, sa prestankom funkcije jajnika i proizvodnje estrogena i progesterona, žene se suočavaju i sa ozbiljnijim pretnjama po zdravlje.

Ove promene se odražavaju na brojne telesne funkcije. Pravilan rad polnih hormona u velikoj meri štiti od hroničnih bolesti, i kada se njihovo lučenje prekine, ženski organizam više nije u toj meri zaštićen.

Gubitak estrogena utiče na smanjenje elastičnosti krvnih sudova, zbog čega može doći do naglog povećanja holesterola. Kod žena se javlja veći rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a nedostatak estrogena izaziva i smanjenu gustinu kostiju.

Zato mnoge žene nakon 50. godine postaju sklonije bolestima koštanog sistema. To su, pre svega, osteoporoza i osteopenija, koje prate bolovi u zglobovima i mišićima i krtost kostiju. Do ovih drastičnih promena dolazi sa potpunim prestankom lučenja estrogena, i to je period kada nastupa poslednja faza menopauze, odnosno postmenopauza.

Kako žene u menopauzi čuvaju dobro zdravlje?


Budući da su simptomi menopauze kod nekih žena brojni i vrlo neprijatni, oni mogu značajno smanjiti kvalitet života. 

Pokazalo se da su ove tegobe izraženije kod žena koje nedovoljno brinu o svom zdravlju i sklonije su nezdravim životnim navikama.

Dobra vest je da se na neke od simptoma može značajno uticati. Promenom životnog stila i usvajanjem zdravih životnih navika žene mogu smanjiti intenzitet simptoma kao što su umor, valunzi i loš kvalitet sna u klimaksu, i pritom preduprediti rizik za pojavu hroničnih bolesti.

Ove promene pre svega uključuju raznovrsnu i izbalansiranu ishranu. Odabir zdravih namirnica u menopauzi redukuje simptome izazvane nedostatkom polnih hormona, pa bi u ishranu trebalo uključiti žitarice, proteine, esencijalne masti, voće, povrće i mlečne proizvode. Pored uravnoteženog unosa hrane iz svake grupe namirnica, poželjno je smanjiti konzumaciju šećera, industrijski prerađene hrane i štetnih masnoća.

Evo i još nekoliko korisnih saveta:

1. Redovni obroci. Da bi se uticalo na metabolizam i izbeglo dobijanje na težini, ne preporučuje se preskakanje obroka (pogotovo ne doručka). Neka to budu umerene porcije bogate raznovrsnim namirnicama, uz hranljive međuobroke koji će eliminisati osećaj umora i održati nivo energije.Poželjno je da ishrana bude prilagođena opštem zdravstvenom stanju, pa se savetuje i konsultacija sa lekarom ili nutricionistom.

2. Eliminisanje štetnih navika. Žene u menopauzi bi trebalo da smanje unos alkohola i kofeina, a preporučuje se i prestanak pušenja i konzumiranja masnije hrane. Nezdrave navike bi trebalo zameniti dovoljnim unosom tečnosti (najmanje 8 čaša vode dnevno), kao i umerenom fizičkom aktivnošću.

3Pojačan unos fitoestrogena. Fitoestrogeni su jedinjenja slična estrogenu koji se proizvodi u telu, a nalaze se u namirnicama biljnog porekla. Ima ih u proizvodima od soje, kokosovom ulju, semenkama lana, mahunarkama, pasulju, krompiru, šargarepi, jabukama, kajsijama, jagodama i trešnjama.
Fitoestrogene ne bi trebalo da uzimaju žene koje su bolovale od raka dojke i kod kojih su ispitivanja pokazala da je tumor pozitivan na estrogen.
 4. Pojačan unos kalcijuma i vitamina E. Još jedna preporuka ženama u menopauzi je da uzimaju do 1.200 miligrama kalcijuma dnevno. Ovaj mineral je ključan za očuvanje koštane mase i smanjenje rizika od nastanka osteoporoze.Bogat izvor kalcijuma su mleko i mlečni proizvodi, sardine i zeleno lisnato povrće. Oni obezbeđuju i dovoljne količine cinka, fluora i bakra, koji su takođe važni za pravilan razvoj kostiju.

Vitamin E je važan za održavanje imuniteta i sprečavanje nastanka ugrušaka u krvi. Njegov unos bi trebalo povećati na 400 mg dnevno, i to kroz namirnice kao što su integralne žitarice, pšenične klice, sojino i suncokretovo ulje, paradajz, šargarepa i jezgrasto voće.

5. Zdravi sastojci za bolje raspoloženje. Promene nivoa hormona u menopauzi izazivaju i nagle promene raspoloženja. Kod nekih žena je izražena sklonost ka depresivnosti, i njima može pomoći hrana bogata zdravim ugljenim hidratima kojih ima u žitaricama od celog zrna i integralnom pecivu.Za dobro raspoloženje savetuje se i redovan unos omega-3 masnih kiselina. Preporuka da se jelovnik obogati ribom (losos, skuša i sardine), i orašastim plodovima, a pročitajte i kako se koristi riblje ulje u menopauzi

6.Biljne tablete za menopauzu. Lekovita svojstva biljaka su dobro poznata u ublažavanju simptoma i prevenciji bolesti povezanih sa menopauzom. Sem toga, biljne tablete za menopauzu bogate su važnim nutrijentima poput vitamina i minerala, pa se mogu koristiti kao prirodan dodatak ishrani:
  • Crvena detelina – sadrži velike količine flavanoida koji utiču na receptore estrogena u organizmu. Otuda i njena efikasnost u ublažavanju simptoma izazvanih nedostatkom ovog hormona
  • Žalfija – bogata je taninima, jedinjenjima biljnog porekla koji sužavaju znojne žlezde. Odličan je biljni preparat za ublažavanje valunga i noćnog znojenja.
  • Peruanska maka – poznata je kao biljka koja reguliše hormonski status, a ženama u menopauzi pomaže u povećanju libida. Bogata je hranljivim sastojcima koji štite organizam od hroničnih bolesti.
  • Kantarion – prirodna jedinjenja iz ove biljke sprečavaju razgradnju neurotransmitera u mozgu zaduženih za dobro raspoloženje (serotonin i dopamin). Smatra se da kantarion, zbog svog umirujućeg dejstva na organizam, pomaže kod smanjena anksioznosti i depresije.
  • Ginko biloba – poreklom je iz Kine i ima značajnu ulogu u poboljšanju cirkulacije. Zbog toga utiče na poboljšanje rada mozga i kardiovaskularnog sistema i preporučuje se ženama koje imaju izraženije probleme sa koncentracijom.
Pročitajte više o biljnim preparatima za menopauzu.

Svakodnevnim navikama protiv najčešćih simptoma




Pored raznovrsne ishrane, u neutralisanju neugodnih simptoma mogu pomoći svakodnevne navike vezane za ishranu i poboljšanje ukupnog kvaliteta života.

Recimo, valunge je moguće ublažiti izbegavanjem stresa i konzumiranjem manjih i češćih obroka. Kada nastupi nalet vrućine, pomažu i vežbe dubokog disanja.

Za otklanjanje umora se preporučuje boravak na svežem vazduhu najmanje 15 minuta dnevno. Od navika u ishrani, to su namirnice bogate gvožđem, kalijumom, magnezijumom, jodom i vitaminom B.

Suvoća vagine može da se smanji pojačanim unosom vitamina E i praktikovanjem Kegelovih vežbi.

Kod bolova u mišićima i zglobovima preporučuju se namirnice bogate magnezijumom, kalcijumom i omega-3 masnim kiselinama. Dovoljan unos tečnosti i blage masaže takođe mogu uticati na smanjenje bolova.

Za loš kvalitet sna je važno imati ustaljeni ritam spavanja (ustajanje i leganje u približno isto vreme). Kod regulisanja sna pomažu i namirnice koje sadrže melatonin (ovas, paradajz, banane), kao i redovna i umerena fizička aktivnost.
Новији пост Старији пост Почетна

0 коментара:

A šta Vi mislite o ovoj temi?